Što je tekući klorofil?
Klorofil to je potpuno jedinstvena tvar, čudesan spoj za život. Uzmite molekulu vode i molekulu ugljičnog dioksida, dodajte sunčevu svjetlost i… ništa se ne događa. Barem dok u reakciji ne sudjeluje klorofil. Ali onda se počnu događati nevjerojatne stvari! Počinje fotosinteza, ugljični dioksid i voda počinju reagirati, sintetiziraju se ugljikohidrati i proizvodi kisik. Čini nam se očiglednim, ali bez fotosinteze, a samim tim i bez klorofila, ne bi bilo života na Zemlji, a pogotovo ne u obliku u kojem ga danas poznajemo.
Od čega se sastoji molekula klorofila i kako djeluje na naše tijelo?
Molekula klorofila je vrlo sličan molekuli ljudskog hemoglobina. Nekoliko savršeno raspoređenih atoma ugljika, kisika, vodika i dušika sa središnjim atomom magnezija u klorofilu i željeza u hemoglobinu. Zbog svoje sličnosti s hemoglobinom, čini se da klorofil ukazuje koliko će biti koristan za naše tijelo.
I zaista djeluje na ljudski organizam poput eliksira. Potiče zacjeljivanje rana, ima protuupalna svojstva, a može se koristiti i kao unutarnji dezodorans.
Što je klorofilin?
Derivati klorofila imaju sličnu primjenu kao i ona sama klorofilali se razlikuju po fizikalno-kemijskim svojstvima. Jedan od njih je klorofilin, tijekom čije sinteze se atom magnezija u središtu molekule zamjenjuje atomom bakra. Prednost klorofilina je što je, za razliku od prirodnog klorofila, topiv u vodi i samim time korisniji za naš organizam. Stoga je tekući klorofil kombinacija klorofilina i vode.
Koja svojstva ima klorofil za piće?
Znanstvenici su pokazali da klorofil i njegovi derivati imaju snažna antioksidativna svojstva te su učinkoviti antimutageni (djeluju protiv čimbenika mutacije) i antikarcinogeni agensi.
Podmukli aflatoksini
Aflatoksini Riječ je o opasnim otrovima koji su otkriveni šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada je u Engleskoj iz nepoznatih razloga uginulo 100.000 purana. Dok su znanstvenici tražili uzrok tako velike katastrofe, ispitivali su i hranu ovih ptica. Ispostavilo se da je krivac brašno od kikirikija iz Brazila koje je bilo kontaminirano plijesni Aspergillus flavus koja je proizvodila opasni toksin.
Tako je uzrok pronađen, a otkriveni otrov nazvan je aflatoksin (toksin Aspergillus flavus). Od tada je otkriveno ukupno 20 aflatoksina. Mogu se pronaći, primjerice, u bademima, raznim vrstama orašastih plodova (kikiriki, lješnjaci, pistacije, brazilski orasi), začinima, suhom voću (npr. smokve), kukuruzu i riži. Hrana je kontaminirana ovim plijesnima, posebno ako je loše uskladištena.
Zelena zaštita
Aflatoksini su također izuzetno opasni za ljude, ne samo zbog svoje toksičnosti, već i zato što inhibiraju aktivnost imunološkog sustava i mogu izazvati mutacije i urođene mane. Također mogu izazvati rak jetre i pogoršati tijek nekih bolesti, npr.
Kako tekući klorofil štiti od toksina i pomaže u čišćenju?
Naravno, zbog toga je iznimno važno kontrolirati sadržaj plijesni u hrani. Ali ovo možda neće biti dovoljno. Pa što učiniti? Ovdje će nam pomoći tekući klorofil. Prema znanstvenicima sa Sveučilišta Oregon State, i klorofil i njegov derivat klorofilin smanjuju apsorpciju aflatoksina i drugih opasnih tvari u ljudskom tijelu.