\n
<\/p>\n
Hlorofil<\/b><\/span> to je potpuno jedinstvena supstanca, \u010dudesno jedinjenje za \u017eivot. Uzmite molekul vode i molekul uglji\u010dnog dioksida, dodajte sun\u010devu svjetlost i… ni\u0161ta se ne doga\u0111a. Barem dok hlorofil ne u\u010destvuje u reakciji. Ali tada po\u010dinju da se de\u0161avaju neverovatne stvari! Po\u010dinje fotosinteza, uglji\u010dni dioksid i voda po\u010dinju reagirati, sintetiziraju se ugljikohidrati i proizvodi kisik. \u010cini nam se o\u010diglednim, ali bez fotosinteze, a samim tim i bez hlorofila, ne bi bilo \u017eivota na Zemlji, a svakako ne u onom obliku u kojem ga danas poznajemo.<\/p>\n Molekula klorofila<\/b><\/span> je vrlo sli\u010dan ljudskom molekulu hemoglobina. Nekoliko savr\u0161eno raspore\u0111enih atoma ugljika, kisika, vodika i du\u0161ika s centralnim atomom magnezija u hlorofilu i \u017eeljeza u hemoglobinu. \u010cini se da sli\u010dnost hlorofila sa hemoglobinom ukazuje na to koliko \u0107e on biti koristan za na\u0161e tijelo.<\/p>\n I zaista djeluje na ljudski organizam kao eliksir. Podr\u017eava zacjeljivanje rana, ima protuupalna svojstva, a mo\u017ee se koristiti i kao unutra\u0161nji dezodorans.<\/p>\n Derivati \u200b\u200bhlorofila<\/b><\/span> imaju sli\u010dnu primenu kao i sam hlorofil<\/b><\/span>ali se razlikuju po fizi\u010dko-hemijskim svojstvima. Jedan od njih je hlorofilin, prilikom \u010dije sinteze se atom magnezija u sredi\u0161tu molekule zamjenjuje atomom bakra. Prednost hlorofilina je u tome \u0161to je, za razliku od prirodnog hlorofila, rastvorljiv u vodi i samim tim korisniji za na\u0161 organizam. Stoga je teku\u0107i hlorofil kombinacija hlorofilina i vode.<\/p>\n Nau\u010dnici su pokazali da hlorofil i njegovi derivati \u200b\u200bimaju jaka antioksidativna svojstva i da su efikasni antimutageni (deluju protiv faktora mutacije) i antikancerogena sredstva.<\/p>\n Aflatoksini<\/b><\/span> Rije\u010d je o opasnim otrovima koji su otkriveni 1960-ih, kada je u Engleskoj iz nepoznatih razloga umrlo 100.000 \u0107uraka. Kada su nau\u010dnici tra\u017eili uzrok tako velike katastrofe, ispitali su i hranu ovih ptica. Ispostavilo se da je krivac bra\u0161no od kikirikija iz Brazila, koje je bilo kontaminirano plijesni Aspergillus flavus, koja je proizvodila opasan toksin.<\/p>\n Tako je prona\u0111en uzrok, a otkriveni otrov nazvan je aflatoksin (Aspergillus flavus toksin). Od tada je otkriveno ukupno 20 aflatoksina. Mogu se na\u0107i, na primjer, u bademima, raznim vrstama ora\u0161astih plodova (kikiriki, lje\u0161njaci, pistacije, brazilski orasi), za\u010dinima, su\u0161enom vo\u0107u (npr. smokve), kukuruzu i pirin\u010du. Hrana je kontaminirana ovim plijesni, posebno kada je lo\u0161e uskladi\u0161tena.<\/p>\n Aflatoksini su tako\u0111er izuzetno opasni za ljude, ne samo zbog svoje toksi\u010dnosti, ve\u0107 i zbog toga \u0161to inhibiraju aktivnost imunolo\u0161kog sistema i mogu uzrokovati mutacije i uro\u0111ene defekte. Tako\u0111e mogu izazvati rak jetre i pogor\u0161ati tok nekih bolesti, npr.<\/p>\n Naravno, iz tog razloga je izuzetno va\u017eno kontrolirati sadr\u017eaj plijesni u hrani. Ali ovo mo\u017eda ne\u0107e biti dovoljno. Pa \u0161ta da radimo? Ovo \u0107e nam pomo\u0107i te\u010dni hlorofil<\/b><\/span>. Prema nau\u010dnicima sa Univerziteta Oregon State, i hlorofil i njegov derivat hlorofilin smanjuju apsorpciju aflatoksina i drugih opasnih supstanci u ljudskom tijelu.<\/p>\n \u0160ta je te\u010dni hlorofil? Hlorofil to je potpuno jedinstvena supstanca, \u010dudesno jedinjenje za \u017eivot. Uzmite molekul vode i molekul uglji\u010dnog…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":13147,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-13146","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-calivita"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vitashop.info\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13146","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vitashop.info\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vitashop.info\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vitashop.info\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vitashop.info\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13146"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/vitashop.info\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13146\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vitashop.info\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13147"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vitashop.info\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13146"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vitashop.info\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13146"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vitashop.info\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13146"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Od \u010dega se sastoji molekula hlorofila i kako uti\u010de na na\u0161 organizam?<\/h2>\n
\u0160ta je hlorofilin?<\/h2>\n
Koja svojstva ima hlorofil za pi\u0107e?<\/h2>\n
Podmukli aflatoksini<\/h3>\n
Zelena za\u0161tita<\/h3>\n
Kako te\u010dni hlorofil \u0161titi od toksina i podr\u017eava \u010di\u0161\u0107enje?<\/h2>\n